Šta se zaista dogodilo 11. septembra??!

Moderna historija se danas dijeli na dva razdoblja, ali ne na period prije i poslije Isusa Krista, već na period prije i poslije 11. septembra.

Netflix donosi dokumentarni serijal Briana Knappelbergera, koji povezuje niz događaja vezanih za prijelomni trenutak koji je promijenio kurs američke nacije.

Prošlo je dvije decenije otkako su nestala dva tornja Svjetskog trgovinskog centra na njujorškom Manhattanu, nakon čega je počeo američki rat protiv terora

(čitaj: dolazak demokratije u zemlje Bliskog Istoka), izuvanje na aerodromima širom svijeta i netrepeljivost zapadnjaka prema muslimanskom stanovništvu.

Od sovjetske invazije na Afganistan 1979. godine pa do trenutka kada je zemlja pala u ruke talibana, historija se nastavlja pisati, ali se nastavljaju i analizirati katastrofični događaji,

koji su pratili napade iz otetih aviona usmjerenih na sve ono što je Amerika prezentirala kao nedodirljivo i nesalomljivo.

Prije svega, na nacionalnu sigurnost i biznis arhitekturu koja je rast najpoželjnije svjetske ekonomije predstavaljala kroz visoke tornjeve poslovnih centara.

 

Brojni filmovi su rekonstruisali događaje koji su pratili 9/11, a najnoviji, i možda najsistematičniji, stiže u vidu petodijelne televizijske serije, i to u trenutku kada se

Amerika povlači iz Afganistana, zemlje u kojoj je George W. Bush lovio Al Kaidu i proveo najduži američki rat u historiji.

Dokumentarni serijal se zove “Turning Point: 9/11 and the War on Terror” i osvanuo je na Netflixu, nudeći analitičan pristup osobnim katastrofičnim pričama,

koje su povezane s jednim od najmračnijih trenutaka neba nad Amerikom. Zanemarujući svu politiku, snimljeni krici koji odjekuju kroz pozive upomoć upućene službi 911,

fokus filma stavljaju na obične ljude čiju je sudbinu liznuo dijabolični plamen destrukcije.

Nikada se teorije zavjere nisu više raspojasale nego nad Rumsfeldovom službenom verzijom “Rata protiv terora”, koji je možda i mogao objasniti kako su pripadnici Al Kaide

oteli američke putničke avione, ali nikako činjenicu da su njihove putne isprave od papira preživjele hektolitre zapaljenog goriva.

Serija analizira zloupotrebu sistema za nadzor od tajnih službi i ključne greške američke vlade koje su vodile u ratove u Afganistanu i Iraku.

Otmičari koji su, držeći im noževe pod vratom, pilote preusmjerili u visoke zgrade, izvršili su kolektivno samoubistvo svojih zemalja, tj. inicirali su brojne smrti, od Osame bin Ladena,

Sadama Huseina, pa sve do Moamera El-Gadafija, jer je demokratija pokucala na vrata niza zemalja, od kojih neke nisu trebale nikakvu pomoć,

a gdje je umjesto krvi tekla gusta crna tečnost koja pokreće svijet i zove se nafta.

Rekonstrukcija događaja, koji je u trenutku kada se odigrao okarakterisan kao Pearl Harbor, sada dolazi obojena nekom drugom vrstom “odležane” tuge.

Nakon skoro tri hiljade žrtava 11. septembra mrtvima se u međuvremenu pridružio gubitak sto hiljada pripadnika iračkog i afganistanskog civilnog stanovništva i još pet hiljada nastradalih pripadnika američkog personala, samo u državi koju su preuzeli talibani.

“Đe si bio, šta si radio?”, upitali bismo kada bismo iskoristili malo ironije i istraživačkih vještina dokumentariste Michaela Moorea.

U filmu se pojavljuje i čovjek koji je Bushu šapnuo na uho kako je Amerika napadnuta dok je u jednom vrtiću čitao iz slikovnice koju je držao naopako.

Upravo je ta slikovnica postala simbol fijaska američke perspektive i jednostranosti u analiziranju događaja, otvorivši brojna pitanja o tome da li je američki predsjednik znao za sve,

a samo je mirno sjedio pred dječicom i kamerama kako bi odagnao svaku sumnju u moguću zavjeru.

 

Prema tome, dokumentarni serijal “Turning Point: 9/11 and the War on Terror” je savršen proizvod za globalnu publiku koja vjeruje da je prekretnica u američkoj ratnoj historiji

uslijedila zbog islamskog terorizma, nepostojećeg oružja za masovno uništenje i antraksa u pismima.

Takve gledatelje ova vrsta televizije ostavlja u suzama, a druge u jezivoj pomisli na to šta se događa u Gvantanamu ili u zemljama čiji pijesak gaze pustinjske uniforme i

macho psihopate poput Bradleyja Coopera u “Američkom snajperu” Clinta Eastwooda (u filmskoj priči o Chrisu Kyleu, koji je s potvrđenih 275 ubistava u Iraku postao

najsmrtonostiji snajperista u historiji).

Rekapitualcija događaja u Netflixovom dokumentarnom serijalu je urađena brižnim biranjem svjedoka, koji govore o razaranjima uz prateće autentične snimke.

U filmu se pojavljuju i vodeći afganistaski političari te vojni i civilni stratezi američke vlade, koji su odigrali ključne uloge kao insajderi, poput glavnog tužioca Bijele kuće i

nekadašnjeg Bushovog savjetnika Alberta Gonzalesa.

Kako god, molimo Boga da je službena verzija događaja o 11. septembru istinita da bismo sebi mogli objasniti haos i ludilo na ivici kojeg se svijet klati dvije decenije,

a da to nisu korporativne i globalističke ideje i borba za prirodne resurse, kojih je sve manje, a ljudi sve više.

Klix.ba