Nekim susjedima je cilj upravljati odlukama u BiH i prisvojiti dio zemlje

U okviru opće rasprave 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija predsjedavajući prisutnim se obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić

gdje je govorio o izazovima pandemijske krize, klimatskim promjenama i političkim izazovima u našoj zemlji.

Predsjedavajući Predsjedništva posebno je važno poštovanje i zaštita ljudskih prava zasnovanih na vrijednostima uspostavljenim Univerzalnom deklaracijom Ujedinjenih nacija

o ljudskim pravima, te u Europi, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Ipak, istaknut je Komšić, u Bosni i Hercegovini su spomenute vrijednosti poljuljane i selektivno se primjenjuju, što predstavlja veliku opasnost za očuvanje sustava zaštite ljudskih prava.

Jačanje etničkih politika u mojoj zemlji, temeljenih na isključivosti i etno-šovinističkim tendencijama , uz porast vjerskih netrpeljivosti i uređivanje

sekularizma u regionu Zapadnog Balkana izaziva veliku zabrinutost.

Građani Bosne i Hercegovine vrlo su osjetljivi na takve društvene poremećaje, s obzirom na rat koji su prošli od 1992. do 1995. godine,

te posebno zbog genocida koji je izvršen u Srebrenici “, rekao je Komšić.

Komšić je prisutan da dolazi iz zemlje koja je važila za uspješan primjer uspostave mira.

“Ipak, u posljednjih nekoliko godina naše društvo je pod sve većim pritiskom nastojanja za degradacijom osnovnih ljudskih, građanskih, prava i eliminiranjem pojedinaca, građanina,

kao subjekt ljudskih prava. Kompleksno izgrađen sustav institucija Bosne i Hercegovine zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu otežava postizanje političkog konsenzusa

koji bi mogli zemlju pomjeriti sa Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat, ka funkcionalnoj državi sa perspektivom da postane članica Europske unije i NATO saveza,

ali na način da se prihvate sve one vrijednosti koje nalažu demokratiju, vladavina prava i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda “, istaknuo je Komšić.

S tim u vezi Komšić je dao primjer selektivnosti u primjeni međunarodnih akata u Bosni i Hercegovini, a koji se tiču ​​ljudskih prava.

Istakao je da Ustav BiH u svojoj preambuli jasno i nedvosmisleno navodi da se on, između ostaloga, temelji i na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine,

što ne predstavlja zakonsku obvezu zemlje koje su joj pristupile, ali da se svakako radi o sustavu vrijednosti koji ima za cilj jednakosti svakog ljudskog bića na

planeti u njegovim osnovnim ljudskim pravima.

“Takav sustav vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni i Hercegovini.

To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Europskog suda za ljudska prava iz Strazbure, u svojim pet presuda protiv Bosne i Hercegovine,

utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje.

Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sustavu, pa sve do onih koji ti isti građani nemaju jednaka prava

i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je  politički sustav u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te

etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u ovisnostima u kojem dijelu zemlje žive “, rekao je Komšić.

Dodao je da diskriminacija na temelju etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije.

“Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i

nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničkih pripadnosti dijela građana, traže veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju,

ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca.

Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu “, rekao je Komšić.

S tim u vezi naglašava se da se kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, “kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za

proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njezina teritorija susjednim zemljama “.

Dodao je da isti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.

Istakao je da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

“Da li takvi faktori, koje negiraju takve pretpostavke, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu li uopće biti dijelom međunarodnog pravnog poretka?

To je pitanje koje direktno zadire u teme međunarodnog prava i iste organizacije UN-a “, rekao je Komšić.

Osim toga, rekao je da će se u političke svrhe zloupotrebljavati načelo univerzalne jurisdikcije za progon osumnjičenih za ratne zločine.

Također, Komšić je govorio o tome da pojedine politike žele staviti pod kontrolu institucija Bosne i Hercegovine.

“Pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacija i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine,  želje izvršiti upad u ustavno-pravni sustav moje zemlje,

kako bi imali ‘Zlatni ključ’ ili ‘Zlatnu dionicu’ upravljanja i donošenja svih odluka u mojoj zemlji , iako po svim aktima međunarodnog prava,

kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija, oni to ne bi smjeli činiti.

Njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka  imaginarna kolektivna prava ostvarili vrlo jasne ciljeve, prevladavale dobrosusjedske odnose, jer se iu tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine “, istaknuo je Komšić .

Dodao je da kroz forsiranje nejednakosti među građanima na temelju etničkih pripadnosti, uz nastojanje stvaranja etničkih čistih teritorijalnih cjelina,

stoje jako opasni politički ciljevi koji destabilizuju Zapadni Balkan u cjelini.

S tim u vezi izrazio se očekuje da će biti visoki predstavnik, čije ovlasti su utvrđene rezolucijama UN-a voditi računa o potrebi zaštite međunarodnih pravnih akata i

njihovih temeljnih vrijednosti, jer mu je to jedan od važnijih zadataka.

“Odnosno, ako sama međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini želi odustati od implementacije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, onda se sa pravom postavlja pitanje:

da li je Univerzalna deklaracija uopće potrebna ako je njezina implementacija selektivna ?

Da li je uopće potrebno općenito pričati o zaštiti ljudskih prava ako u konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine, gdje Ujedinjene nacije još uvijek imaju izvršni mandat kroz

Ured Visokog predstavnika, ne pokazuje primjeru da smo spremni stati iza zajedničkih vrijednosti kao što je zaštita ljudskih prava i jednakost svakog građanina u

u odnosu na nekog drugog i različitog “, rekao je Komšić.

 

Pandemija koronavirusa i oporavak

Osim toga Komšić je govorio o izazovima s kojima se čovječanstvo susrelo tijekom pandemije koronavirusa, rekavši da je pandemija bitna poruka i lekcija kako postoje međunarodni

sustav može biti lako poljuljan ali da je isto tako bitna izdržljivost međunarodnih institucija zasnovanih na multilateralizmu.

S tim u vezi naglašava važnost bilateralne suradnje i pomoći susjednih ili prijateljskih zemalja, koje su u mnogim regijama, pa i na Zapadnom Balkanu,

bili prvi konkretni potezi pomoći.

“Ovdje želim pohvaliti neke od mnoštva regionalnih organizacija sa Zapadnog Balkana koje su pomogle da se održiva ekonomija i omogući olakšan protok ljudi i

osnovnih roba pod novim okolnostima “, rekao je Komšić.

 

Klimatske promjene

Predsjedavajući Predsjedništva je u kontekstu izazova klimatskih promjena i globalnog zatvaranja rekao da do sada nije dovoljno urađeno.

“Klimatske promjene već odavno nisu pitanje upozorenja znanstvenih zajednica već krizna situacija koja je već tu. Odgovor na klimatske promjene će nas koštati mnogo,

ali će koštati još i više ako nužnost ubrza aktivnosti na ublažavanju klimatskih promjena ne shvaća ozbiljno “, ističe Komšić.

Dodao je da nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju nemaju dovoljno kapaciteta niti sredstava da izvrše brzu i pravičnu tranziciju na zelene izbore energije.

“U mojoj zemlji, Bosna i Hercegovina imamo oko 40 posto zelenih kapaciteta za proizvodnju električne energije pa, postupno gašenje termoelektrana, a sam tim i većine rudnika,

koje se od nas očekuju u narednih 25-30 godina izazvat će manjak električne energije koji teško možemo pravovremeno nadomjestiti zelenim energetskim kapacitetima,

a ujedno i očuvati rijeke i ekološki biodiverzitet, u skladu sa međunarodnim normama “, rekao je Komšić, te dodao da naša zemlja ipak stoji iza svojih obećanja o

doprinosi smanjenja emisije stakleničkih gasova.

Komšić se u svom izlaganju osvrnuo na problem iseljavanja radno sposobnog stanovništva u razvijenim zemljama, rekavši da je od zadnjeg Popisa stanovništva iselilo gotovo 10 posto stanovništva.

“Naši ljudi odlaze za bolje poslovne i životne prilike, ali i tragajući za sigurnošću u uređenim društvenim mrežama zasnovani na aktivnoj promociji i zaštiti vrijednosti ljudskih prava.

Naši ljudi odlaze za perspektivan život u okruženju gdje svojim znanjem i radom mogu sebi obezbijediti život u izvješćima jednog racionalnog društvenog uređenja “, rekao je Komšić.

 

Komšićev govor u UN-u uživo je prenosio BHRT, ali se u toku njegovog obraćanja dogodila interesantna situacija jer je neposredno prije nego što će Komšić započeti svoju priču u vezi sa izmjenama Izbornog zakona, prenos uživo prekinut.

Nakon nekoliko sekundi, iz sarajevskog studija ove televizije javio se voditelj koji je kazao kako trenutno imaju smetnje i da je prenos uživo prekinut zbog toga.

Pojedinci smatraju da prekid prenosa uživo nije plod slučajnosti, posebno što je Komšić tokom svog govora spomenuo da proces podjele na etničkoj osnovi ima za cilj disoluciju Bosne i Hercegovine.

Javnost je, također, primjetila da je voditelj iz sarajevskog studija u najmanju ruku djelovao zbunjeno kada se javio nakon prekida prenosa,

što dodatno podgrijava priču da ovo što se desilo nije bilo slučajno.