Nakon pandemije korona virusa – i novi svijet će nastati!

Ponekad kaže da je ratovima ne dajući taktikom ili čak strategiju, već logistikom i komunikacijama. Da bi izgledao istinit i za COVID-19: onaj ko najbolje organizira odgovor, brzo izvlači najbolje iz naučnih lekcija iz cijelog svijeta i uspješno komunicira sa građanima i ostatkom svijeta, najbolje će odgovoriti –  Josep Borrell Fontelles , visoki predstavnik Europske unije i potpredsjednik Evropske komisije ,

COVID-19 će preoblikovati naš svijet. Još više ćemo znati kada će završiti kriza, ali vjerovatno ćemo biti sigurni da će kada doći do vremena, naš svijet izgleda puno drugog. Koliko drugačije ovisi od izbora kojih donosimo danas.

Kriza oko COVID-19 nije rat, već je „nalik na rat“ poštovala zahtijevanje mobilizacije i usmjeravanja resursa na neviđenom nivou. Solidarnost između zemalja i spremnost na žrtvu za opšte dobro su presudili. Samo sudjelovanje i suradnja preko granica mogu pobijediti virus i obuzdati njegove posljedice – EU ima središnju ulogu. Da bi bio jasan i jedinstven stav ministara vanjskih poslova EU kada smo 23. marta razgovarali o krizi putem video veze.

Ponekad kaže da je ratovima ne dajući taktikom ili čak strategiju, već logistikom i komunikacijama. Da bi izgledao istinit i za COVID-19: onaj ko najbolje organizira odgovor, brzo izvlači najbolje iz naučnih lekcija iz cijelog svijeta i uspješno komunicira sa građanima i ostatkom svijeta, najbolje će odgovoriti.

U toku je globalna bitka za narativ u kojoj je tajming presudan faktor. U siječnju je dominantan bio bio da je ovo lokalna kriza u provinciji Hubei, pogoršana prikrivanje ključnih informacija sa stranačkih službenika Kine. Evropa je poslala puno medicinske opreme kako bi pomogla kinezkim vlastima koje su tada žuči preplavilene. Od tada je Kina svela nove infekcije na jednocifrenima – i sada šalje opremu i ljetujem u Europu, kao što treba napraviti i drugi. Kina agresivno gura poruku da je, za razliku od SAD-a, odgovoran i pouzdan partner. Borba narativa vidjela je i pokušaje diskreditacije EU kao takve i neke slučajeve u kojima su Europljani stigmatizovani kao da su svi nosioci virusa.

Poenta za Evropu je sljedeća: vjerovatno će biti sigurni da će se ponovno primijetiti kako će se epidemija i naš odgovor na nju ubuduće razviti. Ipak, moramo biti svjesni da postoji geopolitička komponenta, uključujući borbu za utjecaj kroz spinovanje i ‘politiku velikogodušnosti’. Naoružani činjenice, mi moramo dati branimo europu od neopravdanih kritičara.

Postoji i bitka narativa unutar Evrope. Od vitalnog je značaja da EU pokazuje da je Unija koja štiti i da solidarnost nije prazna fraza. Nakon prvog talasa u kojem su državne vlasti imale središnju poziciju, sada EU izlazi na vidjelo zajedničkih akcija i u sve pravde na kojima su države vlasti ovlaštene da djeluju: zajednička nabava vitalne medicinske opreme, zajedničkih ekonomskih podsticaja i nužnih uvođenja pravila o fiskalnoj i državnoj pomoći ,

Pored toga, uloga EU-a sadrži i značajnu vanjsku komponentu. Mi pomažemo državnim članovima u svojim konzularnim naporima, pomažući se Europljanima koji su širom svijeta vrate kuću. Na primjer, protekle sedmice, zajednički napori u Maroku omogućili su repatrijaciju oko 30.000 građana EU. Da pokažemo da možemo zajedno ostvariti rezultate.

Još mnogo toga ostaje da se učini. U svijetu se oko 100.000 europskih putnika prijavilo u lokalnu ambasadu ili konzulatinu, ali stvarna brojka onih koja bi trebala vratiti vrata kuće je mnogo viša.

Globalnoj pandemiji potrebna su globalna rješenja i EU mora biti u središtu borbe. U kontaktu sam sa partnerima širom svijeta, iz Azije, Latinske Amerike i Afrike, kako bih pomogao u izgradnji koordinisanog međunarodnog odgovora. U krizi, ljudski instinkt često se okreće ka unutra, zatvaraju se granice i brine se za sebe. Iako je razumljivo, ovakav stav je poražavajući. Hitna situacija u vezi sa COVID-19 ne može se riješiti unutar jedne zemlje. To jednostavno znači da ćemo se svi duže boriti sa većim ljudskim i ekonomskim gubicima.

Umjesto toga, trebamo raditi na radikalnom proširenju međunarodne saradnje između naučnika, ekonomista i kreatora politika. U UN-u, Svjetskoj zdravstvenoj organizciji i MMF-u. U okvirima G7 i G20 i drugim internacionalnim forumima. Objedinjavanjem resursa u liječenju i pronalasku vakcine. Ograničavanjem ekonomske štete koordinisanjem fiskalnih i monetarnih podsticajnih mjera, te održavanjem trgovine robom otvorenom. Saradnjom na ponovnom otvaranju granica kada nam naučnici kažu da to možemo. I boreći se protiv on-line kampanja dezinformiranja. Ovo je vrijeme za solidarnost i saradnju, a ne za predbacivanje krivnje koje neće izliječiti nijednu oboljelu osobu.

Dok su potrebe velike kod kuće, EU takođe treba biti spremna pomoći drugima koji se nalaze u nestabilnim situacijama sa rizikom da se preopterete. Samo pomislite na izbjegličke kampove u Siriji i šta bi se desilo kad bi COVID-19 izbio tamo među ljudima koji su već toliko propatili. U ovom pogledu, Afrika predstavlja razlog za veliku zabrinutost. Njeno nedavno iskustvo sa Ebolom je možda veće u poređenju sa Evropom kada je riječ o upravljanju pandemijom, ali su zdravstveni sistemi sveukupno veoma slabi i puna epidemija bi bila razorna.

Društveno udaljavanje i život u izolaciji je esponencijalno teži u gusto naseljenim urbanim sredinama u Africi. Milioni u Africi zarađuju za život u neformalnoj ekonomiji i moraće da rješavaju epidemiju bez ikakve mreže socijalne sigurnosti. Prije nego što je virus pogodio kontinent, Afrikanci, zajedno sa ostalim ekonomijama u razvoju, moraju da se suoče sa ogromnim povlačenjem kapitala.

Druge zemlje poput Venecuele ili Irana mogu se srušiti bez naše podrške. To znači da bi trebalo osigurati da imaju pristup pomoći MMF-a. U slučaju Irana, moramo da osiguramo da se legitimna humanitarna trgovina može nastaviti uprkos američkim sankcijama.

Trebalo bi i da se sjetimo da nijedan drugi problem na koji smo se fokusirali prije krize oko koronavirusa nije nestao. U stvari, oni se mogu pogoršati. COVID-19 možda može proizvesti neke duže sukobe u okruženju. Kao Evropa, već smo trebali da prilagodimo svijet rastućih geopolitičkih tenzija, posebno između SAD-a i Kinea. I ovdje je rizik da će se kriza oko COVID-19 povezati sa postojećim trendovima.

Sveukupni zadatak EU je prkosi kritičarima i pokazati vrlo konkretno da je efikasan i odgovoran u kriznim vremenima. Jean Monnet je u svojim memoarima napisao da će „Evropa biti iskovana u krizama i postojati zbirka usvojenih rješenja za krize“. Neka vam bude naša ideja vodilja dok se borimo protiv ove krize i pripremamo za ono što slijedi.

 

( Europa.ba / DEPO PORTAL / BLIN MAGAZIN / oglas)