Lijek protiv korone raste u Bosni i Hercegovini?!

Dok očekujemo cjepivo protiv koronavirusa, njemački naučnici otkrili su učinkovitost slatkog pelina u liječenju ove bolesti.

A slatki pelin raste u Hercegovini.

 

Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdanog cjepiva protiv COVID-a 19 – neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milijun života,
a gotovo 35 milijuna je oboljelo. Za sada. Ali, naučnici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima,
kako ih liječiti od koronavirusa i to uz pomoć jedne “obične” ljekovite biljke – slatkog pelina, piše Deutsche Welle (DW).

Raspolažu rezultatima koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila znanstvenike:

ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annua) uzgajani u Kentuckyju, u SAD-u,

najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kave.

 

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin,

višestruko ljekovitu biljku koja se desetljećima upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

“Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam htio učiniti nešto drugačije.

Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u

najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura s organskim uzgajanjem slatkog pelina”, kaže Petar Mihić za DW.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u “službenoj” medicini?

 

Medicina priznaje ljekovitost

Dr.med.spec Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-a 19 liječnici upoznali tijekom pandemije.

“U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog porijekla kojima je Hercegovina jako bogata.

Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19.

Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju”, kaže ova epidemiologinja za DW.

Prof.dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta,

kaže da “sve ima itekako smisla”.

 

Specifično nespecifično djelovanje

“I to zato što slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu

specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na COVID 19.”, kaže prof.dr.Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva.

“I tu je ta poveznica. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije,

djeluju uspješno i na COVID 19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični – znači ima određen učinak”,

zaključuje prof. dr. Karamehić.

 

Trebamo najbolje, a ne cjepivo s prefiksom

Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika , potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-a 19, svijet očajnički čeka učinkovito cjepivo.

Prema ovom bosanskohercegovačkom naučniku, ono mora bi najbolje i bez „prefiksa”.

“Rekao da trebamo uzeti najbolje cjepivo. Najučinkovitije, s najmanje neželjenih posljedice i bez prefiksa rusko, kinesko, američko, britansko, tursko…

Što se mene osobno tiče, a radio sam diljem svijeta, najviše nade polažem u britansko cjepivo s Oxforda. To je evropsko cjepivo,

ispitano dominantno na Evropljanima, koji zemljopisno žive ‘pod istim krovom’, vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo”, smatra prof. dr. Karamehić.