Ko je umro od korone, a ko s koronom

U skoro svim zemljama bivše Jugoslavije bilježi se smanjena stopa smrtnosti u odnosu na godine kada nije bilo COVID-19.??

Mjesecima pratimo, slušamo i čitamo dešavanja vezana za pandemiju novog korona virusa, za kojeg nema adekvatnog odgovora. Kriza se izražava kroz brojke,

iako na terenu svi već znamo za preminule i njihove patnje, te nemogućnost da zdravstveni sistemi ponude rješenje – lijek ili vakcinu.

I onda nam ostanu samo brojevi, izraženi kroz statistiku, koji se rijetko stavljaju u kontekste. A mnogi definicije statistike recituju s podsmijehom.

Dolaskom jeseni ponovo se razbuktava zaraza i obaraju negativni rekordi, ali i svode analize proljetnog prvog vala i poprilično opuštenog ljeta.

Možda je tada bilo i prilike da se neki rezultati ne predstave potpuno tačno, pa čak i svjesno lažiraju?

Pretražili smo službene baze podataka nacionalnih zavoda za statistiku i konsultirali preliminarne podatke koje su prezentirali na službenim stranicama.

 

U ostalim zemljama bivše Jugoslavije bilježi se i smanjena stopa smrtnosti u odnosu na godine kada nije bilo ovoga virusa.

Tako je u Bosni i Hercegovini za period od januara do juna 2020. godine zabilježen 18.071 smrtni slučaj, što je manje u odnosu na godinu ranije (19.482) i 2018. godinu (18.639).

U ovoj zemlji je najznatnije smanjenje stope smrtnosti i poboljšan vitalni indeks stanovništva, odnosno omjer novorođenih i umrlih osoba,

podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hrecegovine.

Slijedi Sjeverna Makedonija, gdje je za pola godine, koju ćemo pamtiti kao korona-godinu, zabilježeno 10.165 smrtnih slučajeva,

odnosno 575 manje u odnosu na isti period lani. Tako piše u Mjesečnom statističkom izvještaju Makstata (Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije).

 

Umiranje od ‘poznatih’ oboljenja

I u Crnoj Gori je smanjen broj umrlih. Tamošnji Monstat (Uprava za statistiku Crne Gore) objavio je da je za osam mjeseci 2020. godine 88 smrtnih slučajeva

manje u odnosu na prošlu godinu, ali i 61 više nego u 2018. godini.

I Državni zavod za statistiku Hrvatske bilježi da ova zemlja ima smanjenu stopu smrtnosti. Od januara do kraja septembra je bilo 39.168  smrtnih slučajeva,

što je manje u odnosu na prošlu godinu (39.653) i 2018. godinu (40.143). Hrvatska je na nivou Evropske unije, uz Latviju,

imala najmanju ukupnu stopu smrtnosti u proljetnoj krizi – mart i april.

Na Kosovu je povećana smrtnost. Podaci Agencije za statistiku, koja djeluje u okviru Ministarstva finansija u Vladi Kosova, govore da je to bio slučaj posebno u julu,

augustu i septembru. U nominalnim brojkama je u periodu januar-septembar bilo 8.030 umrlih. Znatno je to povećanje u odnosu na prošlu godinu

(7.334) i pogotovo 2018. godinu (6.609), ali vidimo da je trend isti, bez obzira na pojavu novog virusa.

 

Šta nam to kažu stručnjaci i WHO?

Analize ipak ne provode državna ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, pa čak ni uredi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u zemljama regije.

U razgovorima s njima dolazimo do saznanja da je za njih još uvijek prerano da analiziraju i komentiraju brojeve koji još nisu sveobuhvatni i na nivou cijele jedne kalendarske godine.

Prema tome, ne mogu planirati ni naredne korake, koji će se sigurno poduzimati, jer će pandemija korona virusa još neko vrijeme biti prisutna u svijetu.

Sve pomenute institucije se trenutno bave pojačanim aktivnostima oko suzbijanja širenja virusa.

Ostali su nijemi i na pitanje oko mogućnosti da zbog neobjašanjavanja dosadašnjih brojeva šira javnost može izgubiti povjerenje u iste te institucije,

čak i kada i ako situacija oko stope smrtnosti bude prijetila da izmakne kontroli.

Nekada će se morati objasniti to što sada smatraju preuranjenim, da se pojasni kada ljudi umiru od korone, a kada s koronom?

Koliko ih je umrlo od karcinoma, dijabetesa, bolesti srca i drugih organa s COVID-19, a koliko od novog opasnog virusa?

Kako su ujednačavaju kriteriji o uzrocima i načinima smrti u jednoj zemlji, pa onda u regiji i svijetu? Kakav je utjecaj COVID-19 imao

i ima na ranije poznate “tradicionalne” bolesti?