Kako izgledaju simptomi koronavirusa iz dana u dan?

Posljednjih nekoliko sedmica svijet se bori protiv koronavirusa Sars-CoV-2, koji se pojavio u mnogim zemljama, zbog čega su poduzete ozbiljne mjere kako bi se zaustavilo njegovo širenje. Ipak, mnogima i dalje nije jasno koji su simptomi ovog virusa i na što trebate obratiti pažnju pa je Science Insider na Facebooku objavio snimak u kojoj je to objasnio.

Kako kažu u videu, u početku vam može djelovati da je u pitanju prehlada i mogli biste biti u pravu, ali COVID-19 može eskalirati. Prema udruženoj misiji Svjetske zdravstvene organizacije i Kine u vezi s novim koronavirusom, do 20. februara 2020. godine ustanovljeno je da je 80 posto oboljelih imalo blage simptome ili simptome srednje jačine, 14 posto je imalo ozbiljne simptome, dok je 6 posto oboljelih bilo u kritičnom stanju.

Blagi simptomi COVID-19 nisu isti kao blagi simptomi prehlade, nego su prilično jaki u odnosu na njih. Svi simptomi osim nedostatka kisika svrstani su u kategoriju blagih.

Ozbiljnim slučajevima potreban je dodatni kisik, a u kategoriju kritičnih spadaju oni kojima otkažu respiratorni organi ili više organa.

Simptomi, tretmani i vrijeme inkubacije bolesti variraju ovisno o tome kojoj kategoriji pacijent pripada.

Simptomi i inkubacija

Potrebno je da prođe dva do 14 dana od izloženosti koronavirusu kako bi se pojavili prvi simptomi bolesti. U ovom razdoblju može vam djelovati da imate simptome prehlade ili gripe. Mnogi pacijenti u početnom stadiju bolesti imaju temperaturu.

Ustanovljeno je da je čak 88 posto ljudi oboljelih od COVID-19 imalo temperaturu, dok je jedna kineska studija utvrdila da je 44 posto pacijenata imalo temperaturu po dolasku u bolnicu, dok ju je kasnije razvilo čak 89 posto.

Međutim, bilo je i slučajeva da se gastrointestinalni simptomi, koji uključuju dijareju, mučninu, povraćanje i abdominalnu nelagodnost, pojave nekoliko dana prije respiratornih simptoma.

Ipak, ovo nije pravilo, jer je COVID-19 bolest respiratornih organa. To znači da će kod većine pacijenata bolest početi i završiti se u plućima.

U ranim danima infekcije virus napada stanice pluća. Ovo može oštetiti treplje koje čiste zračne puteve od sluzi i drugih štetnih stvari. Kada se ove stanice inficiraju, one umiru i tako pridonose količini štetnih tvari, ometajući tako sposobnost vašeg tijela da drži suvišne čestice izvan pluća i dušnika. Upala izaziva oštećenje, a oštećenje izaziva jaču upalu, a ovaj ciklus može se nastaviti sve dok ne preostane zdravog tkiva.

Upala može biti objašnjenje zbog kojeg je suhi kašalj jedan od najčešćih simptoma. Isto vrijedi i za nedostatak zraka i za proizvodnju sluzi. Drugi simptomi koji se mogu javiti su umor, suhoća grla, glavobolja, bol u zglobovima i mišićima, drhtavica i curenje iz nosa.

Do petog dana od zaraze pacijenti koji su već bili bolesni od nečega mogu osjetiti da imaju problema s disanjem, a najčešće prođe sedam dana prije nego što oboljeli ode u bolnicu.

Oporavak i liječenje

Oni s blagim simptomima najčešće se oporave za sedam dana, ali oni sa simptomima srednje jačine, s ozbiljnim simptomima i kritični slučajevi razviju upalu pluća, koja može biti slabija ili toliko jaka da pacijentu ugrozi život. Ovi pacijenti mogu se oporaviti za nekoliko dana, a može i se dogoditi da liječenje traje nekoliko sedmica.

Kod onih s ozbiljnim simptomima i onih u kritičnom stanju simptomi mogu eskalirati u akutni respiratorni distres sindrom. Ovaj sindrom javlja se kada se tekućina nakupi u plućima. Upala pokreće poplavu imunoloških stanica koje napadaju infekciju. One su obično izolirane u inficiranim područjima, ali tijelo nekad prijeđe tu granicu pa imunološke stanice počnu uništavati sve na svom putu, uključujući i zdrave stanice.

Akutni respiratorni distres sindrom ima fatalan ishod u 30 do 40 posto slučajeva. Kod kritičnih slučajeva može doći do otkazivanja organa za disanje zbog čega oni moraju biti na aparatima koji ih održavaju u životu i tada ovi slučajevi završavaju na intenzivnoj njezi. Oni su prikačeni na respiratore koji povećavaju količinu kisika u njihovoj krvi jer pluća to više ne rade. Ako se ovaj tretman ne pokaže kao djelotvoran, pluća postaju previše preplavljena da bi mogla isporučiti kisik u krvotok. To je uzrok većine smrtnih slučajeva kod COVID-19, a čak i kada pacijent preživi ovu fazu, pluća mu mogu biti trajno oštećena.

Sars je napravio rupe u plućima nekih ljudi, a ovakve promjene uočene su i kod onih koji su inficirani koronavirusom Sars-CoV-2.

Šta nakon liječenja?

Rane su istraživanja otkrila da većina ljudi koji su umrli od COVID-19 premine u roku od 14 do 19 dana od inficiranja, dok se oni koji se oporave puste iz bolnice nakon dvije i po sedmice. Ipak, većini ozbiljnih i kritičnih slučajeva potrebno je nekoliko mjeseci da se oporave.

Dok je pacijent u razdoblju oporavka moguće je da i dalje bude prenositelj zaraze pa zbog toga treba da u konzultaciji s doktorom ustanovi kada više nije rizik za druge.

Za sada još nemamo vakcinu za virus pa je najbolje da pazimo da se ne izložimo virusu. COVID-19 se lako prenosi s osobe na osobu, preko kihanja i kašljanja. Zato često perite ruke i izbjegavajte blizak kontakt s ljudima koji su bolesni i čistite i dezinficirajte površine koje koristite svakodnevno.

Izvor: Klix.ba