Jedite hranu prljavim rukama

U ishrani savremenih ljudi nema dovoljno vlakana zbog čega trpe “dobre” bakterije u crijevima, a taj problem javlja se u više generacija iste porodice, pokazala je nova studija.

Dobre bakterije žive od vlaknastih materijala u voću, povrću i žitaricama, ali zbog pretjerane upotrebe prerađevina, više nije dovoljno ni da se dodaje još vlakana.

Studija koju su sproveli istraživači Stanford univerziteta pokazala je da su određeni mikrobi koji žive u crijevima miševa koji se hrane sličnim namirnicama kao ljudi iz razvijenih zemalja svijeta, polako izumiru, prenosi Dailymail.

Ipak, ljudi mogu da unesu dobre bakterije i iz spoljnih izvora, a najvažniji su, vjerovali ili ne, naši najbliži srodnici.

Takođe, možemo imati koristi i od jednostavne izmjene navika poput prečestog pranja ruku, kažu istraživači.

 

Briga o higijeni je u razvijenim zemljama postala prava opsesija. Roditelji žele da djeca budu previše čista, daleko od svih bakterija (dobrih i loših).

Nova istraživanja pokazuju da prečesto pranje ruku, upotreba sredstava za dezinfekciju, antibakterijskih sapuna i antibiotika ima negativan učinak na imunološki sistem djece. Svi oni ubijaju sve mikrobe, čak i one koji su potrebni.

Mikrobiolog MariKlere Arieta je dugo istraživala mikroorganizme u ljudskom sistemu i potvrdila je njihovu važnost za zdravlje organizma.

Bez mikroba se imunološki sistem ne može boriti protiv infekcija. Zapravo, ti mikrobi treniraju tijelo i omogućuju mu bolju zaštitu od loših bakterija i infekcija.

 

Sredstva za dezinfekciju ruku treba koristiti oprezno jer osim što uklanjaju patogene bakterije, uklanjaju i one dobre, koje štite naše tijelo.

Naučnici zato kažu da ne treba da pretjerujemo sa njihovom upotrebom samo zato što je neko pored nas kihnuo. Jer dok ubijaju potencijalno opasne bakterije, sredstva za dezinfekciju ruku mijenjaju i dobre bakterije na koži. “Jedan aspekt dezinficijensa za ruke koji se često previdi je taj kako utiču na naše tijelo”, kaže mikrobiolog dr Džonatan Ajsen.

Iako ne možemo to da vidimo, milioni bakterija su na našim rukama, na koži i u crijevima. Tek nedavno su naučnici počeli da razumijevaju da svaka osoba ima izvjesnu ravnotežu kolonija bakterija, koje tijelo drže zdravima. I kada koristimo dezificijense, pokušavamo da ubijemo bakteriju koja je na našim rukama, što znači i dobru i lošu.

Još jedan razlog zbog čega sredstva za dezinfekciju treba koristiti umjereno je i pojava rezistentnosti. Čak i ako samo želimo čiste ruke dok jedemo sendvič, to može da nam se vrati kao bumerang.

“Iako ne sadrže standardne antibiotike, kada bakterije postanu otporne na neke od njih, olakšano im je da budu otporne na važne antibiotike”, kaže Ajsen.

Doktor preporučuje da se ova sredstva koriste štedljivo i samo kada smo bili u bolnici, kod doktora ili u javnom prevozu. Ali ako smo u prilici da koristimo običan sapun i vodu, oni imaju prednost jer je studija iz 2009. godine pokazala da je korišćenje sapuna na pravi način ubijalo loše bakterije i viruse jednako djelotvorno.