5 vežbi za očuvanje pamćenja. Razvijte memoriju i intelekt…

Mozak ne voli lenjost. Samo što se pojavi prilika, on se „isključuje“ i ne radi ništa.

Da ga malo „pogurate“ i  provežbate svoje pamćenje, predlažemo nekoliko zanimljivih vežbi iz knjige Anhels Navaro „Pamćenje ne vara“, koje pomažu razvijanju memorije i očuvanju  intelekta do duboke starosti. Da počnemo:

Vežba br.1.

Nivo težine *  Zamislite asocijacije za brojeve i reči prema njihovom spoljašnjem obliku. Za to možete potrošiti toliko vremena, koliko je vama potrebno. Posle zatvorite  sliku i odgovorite na sledeća pitanja.

1. Koji broj odgovara Snešku Beliću?

2. Koji brojevi odgovara jaruzi i sveći?

3. Koji brojevi odgovaraju jedrilici, jajetu i zmiji?

4. Koji brojevi odgovaraju balonu, ptici, toboganu i patki?

Vežba br.2

Nivo težine * Razgledajte u roku 20 sekundi figuru sa leve strane slike. Zatim, ne gledajući u nju, recite koja je od ostalih 4 figura  njoj identična.

 
Vežba br.3

Nivo težine ** Zapamtite odevene predmete  i imena ove četiri devojčice u roku 1,5 minute. Nakon toga, zatvorite sliku i odgovorite na dolenavedena pitanja. Ponovo pogledajte sliku i ispravite svoje greške.

Odgovorite na pitanja:

1. Koja u kosi ima plave trake – Ana ili Marija?

2. Kako se zove devojčica u plavim čizmama?

3. Kako se zove devojčica u plavom odelu, sa šiškama?

4. Koja od devojčica drži mače – Bojana ili Jelena?

Vežba br.4

Nivo težine *** Pokušajte zapamtiti grupu životinja na slici u roku jedne minute. Nakon toga, ne gledajući u sliku, na listu papira napišite nazive životinja po abecedi.

Vežba br. 5

Nivo težine *** Proučavajte cvetove u kvadratima toliko vremena, koliko je vama potrebno. Kada pomislite da ste dovoljno zapamtili, zatvorite sliku i odgovorite na sledeća pitanja?

1. Koliko je na slici cvetova sa tri latice?

2. Koliko je crnih cvetova prikazano na slici?

3. Koliko je na slici cvetova koje imaju samo pet latica, ali bez dodatnih elemenata…

IZVOR: Femina

 

Tehnika vježbanja mozga tzv. neurobika nije naporna i možete ju lako uklopiti u raspored. Bit je u tome da stvari radite na način drugačiji od onog na koji ste svakodnevno navikli. Nemate li vremena za nešto drugo, barem koračajte suprotnom stranom ulice od one kojom obično prolazite.

Neurobika (engl. neurobics) uključuje korištenje svih pet osjetila: vid, sluh, dodir, okus i mirisa. Redovito vježbanje potiče rast novih neuronskih veza u različitim dijelovima mozga, jača živčane stanice i potiče proizvodnju moždanih hranjivih tvari koje poboljšavaju pamćenje. Izraz su skovali neurolozi britanski Lawrence Katz i Manning Rubin, predstavljajući niz vježbi u knjizi ‘Keep Your Brain Alive’ (Održite mozak živim). Tehnika nije naporna i ne zahtijeva posebno vrijeme. Dapače, možete je uklopiti u svakodnevni raspored.

Neurobičkih vježbi ima na desetke, a neke od najzabavnijih izvode se obavljanjem uobičajenih postupaka na nove načine. Evo nekoliko primjera:

  1. Mijenjajte izgled okoline – Bar jednom mjesečno presložite predmete na radnom stolu, polici ili garderobi. Razmjestite slike na zidu. Zamijenite mjesta ikona na ekranu računala i često postavljajte novu fotografiju kao podlogu na radnoj površini. Čitajte novine ili rubrike koje vas ne privlače. Pozabavite se temama o kojima malo znate i, dok učite, spajajte nove podatke s otprije poznatima.
  2. Izvodite radnje nedominantnom rukom – Korištenje nedominantne hemisfere vašeg mozga rezultira bržim i značajnim proširenjem kortikalne površine, kažu istraživanja. Ako ste ljevak koristite desnu ruku i obrnuto. Držite četku za kosu sa svojim nedominantnom rukom, a s istom rukom operite i zube.
  3. Tuširajte se zatvorenih očiju – Dodir aktivira različite dijelove našeg mozga. Rukama možete osjetiti teksture svog tijela koje ne možete vidjeti – zahvaljujući živčanim završecima u vašim rukama koji šalju signale u mozak kada se dodirne koža. Budite oprezni. Otvorite slavinu pod tušem i podešavajte protok vode samo vjerujući u svoje osjećaje i sjećanja gdje su. Zatim se istuširajte sa zatvorenim očima.
  4. Prekršite uobičajenu jutarnji rutinu – Promijenite jutarnji raspored koji vam je već godinama isti – operite zube tek nakon doručka, izaberite drugo mjesto za šetnju psa, promijenite omiljene radijske postaje. Rezultati istraživanja mozga pokazali su da promjenom svojih svakodnevnih rutina, povećavate debljinu korteksa i poboljšava se aktivnost mozga.
  5. Promijenite mjesto za stolom – U većini obitelji, svaki član ima svoje mjesto za stolom, ali mozak bi trebalo ponekad iznenaditi s novim iskustvima u cilju razvoja. Sjednite na drugo mjesto kako bi promijenili položaj i pogled na sobu i na ljude oko sebe. Uočit ćete da se promijenio čak i način na koji dohvaćate sol i papar.
  6. Udahnite nove mirise – Vjerojatno se ni ne sjećate na koji ste način ‘naučili’ povezati miris kave s početkom novog dana. Povezivanje neobičnih okusa – primjerice vaniliju, cimet ili pepermint – za bilo koju aktivnost pomoći će mozgu izgraditi nove neuronske putove.
  7. Otvorite prozor u autu i osluškujte – Pokušajte prepoznati nove mirise i zvukove na ruti kojom vozite. Otvaranje prozora će vam u tome pomoći. Hipokampus je područje mozga odgovorno za pamćenje. Vaše uspomene će biti življe ako se uključe mirisi, zvukovi i znamenitosti.
  8. Proučite proizvode u supermarketu – U svim supermarketima, najprofitabilniji proizvodi uvijek su smješteni u razini naših očiju. Zaustavite se u svakom prolazu i pregledajte od vrha do dna proizvode na policama. Ako primijetite nešto što niste vidjeli prije, uzmite taj proizvod, pročitajte popis sastojaka, i razmislite o njemu. Vi čak ne morate kupiti ovaj proizvod. U stvari, glavni zadatak je ispunjen: slomili ste svoju rutinu i stekli novo iskustvo.
  9. Radite dva posla odjednom – Neka to bude nešto neobavezno, u slobodno vrijeme. Dok gledate televiziju ili slušate glazbu, crtajte ili rješavajte križaljku. Time ćete uključiti nekoliko moždanih centara, koji će za to vrijeme naučiti komunicirati.
  10. Komunicirajte više tijekom dana – Popričajte s prodavačicom u trgovini. Dok stojite u redu, pitajte staricu ispred kako je. Znanstvene studije su u više navrata dokazale da nedostatak komunikacije ozbiljno utječe na ukupne kognitivne sposobnosti.