Svi mi volimo poslije jela zapaliti cigaretu!!! Štetno ili ne???

Većina pušača poželi posegnuti za cigaretom čim završe s obrokom,ali nisu svjesni koliko štete nanose svom organizmu s ovom navikomSnažna želja za cigaretom i poriv za pušenjem nakon jela nešto je s čim se može poistovjetiti većina pušača. Često je odmah zapale zato što misle da će se tako brže probaviti, ali znanost ne podržava tu njihovu teoriju.

Naime, cigareta posebno iritira crijeva, ali i ostatak probavnog sustav koji tada utječe na cijelo tijelo. Nikotin iz cigarete veže se za kisik u krvi jer se nakon jela, kada je probavni sustav radi punom parom, lakše apsorbira. Zbog toga pušenje nakon jela može uzrokovati čitav niz teških problema u probavnom sustavu, od iritacije do ozbiljnih bolesti.

Ljudi koji boluju od ulceroznog kolitisa i sindroma iritabilnog kolona trebali bi izbjegavati pušenje u širokom luku, a oni koji su pušaći obavezno bi se trebali odreći cigarete nakon jela jer pušenje dodatno pogoršava simptome njihovih bolesti i otežava probavu.

Brojna istraživanja pokazala su da je pušenje nakon jela 10 puta gore od ‘normalnog’. Točnije, jedna popušena cigareta ima učinak kao njih 10. Zato nakon obroka pričekajte minimalno pola sata prije nego zapalite cigaretu.

 

Šta se nalazi u cigaretama? Osim nikotina u dimu cigareta nalazi se i više od 4.000 drugih hemikalija od kojih su mnoge kancerogene. Neke od njih su poznati otrovi. Pogledajte kraći popis.

– NIKOTIN – smatra se narkotikom koji najbrže od svih izaziva simptome zavisnosti. Prilikom udisanja dima cigarete, nikotin se apsorbuje u krvi i vrlo brzo počinje da deluje. Odmah dolazi do ubrzanog rada srca i rasta krvnog pritiska.  – AMONIJAK – nalazi se i u sredstvima za čišćenje sanitarnih čvorova.  – ACETON – nalazi se u sredstvima za skidanje laka.  – KADMIJUM – vrlo otrovan metal koji se nalazi i u baterijama.  – VINIL HLORID – koristi se i za izradu PVC-a.  – NAFTALIN – koristi se u kuglicama protiv moljaca.  – KARBON MONOKSID – otrovni plin koji je u velikim koncentracijama smrtonosan. U malim količinama, na primer u cigaretama, ometa proces disanja.  – KATRAN – smeđi sastojak dima koji uzrokuje mrlje na prstima i zube žućkastosmeđe boje. Taloži se i u plućima.

Svi redovni pušači su ovisnici. Supstanca u cigaretama koja uzrokuje ovisnost je nikotin. Povlačenjem jednog dima nikotin stiže u mozak u roku od 30 sekundi i daje osobi osjećaj užitka i energije. On također pojačava i koncentraciju. To je glavni razlog zašto ljudi puše cigarete. U trenucima stresa, tjeskobe i zbunjenosti, cigareta vas spašava i dovodi u stanje zadovoljstva i smirenosti. Ali sve to dolazi sa cijenom. Nakon pola sata taj osjećaj nestaje, osoba se osjeća depresivno i umorno i potrebna je nova cigareta da vas vrati u stanje zadovoljstva. S vremenom tijelo stječe toleranciju na nikotin i potrebne su veće količine da biste doživjeli isti osjećaj.

Ustanovili smo da pušači puše zbog nikotina, ali nikotin nije supstanca koja ubija. Dim iz cigareta sadrži doslovno stotine drugih kemikalija od kojih čak 60 može prouzrokovati razne vrste raka. Pored nikotina dim cigarete sadrži i ugljen-monoksid. Ovo je isti gas koji ubija ljude koji pokušaju suicid paljenjem automobila u garaži i zatvaranjem vrata. U malenim količinama kao kod pušenja, taj gas povećava rizik od srčanih bolesti. U cigaretama se nalazi i katran koji je povezan sa nekoliko vrsta raka i prouzrokuje štetu na plućima.

Za razliku od zdravih pluća čije membrane su glatke i nježne, membrane pluća pušača su vrlo krute i pune ožiljaka. Ovo otežava razmjenu kisika i ugljen-dioksida između krvi i zraka. Alveole pušača također gube elastičnost. Na disajnoj cijevi i dijelu pluća nalaze se sitne dlačice vidljive mikroskopom. One služe za zaustavljanje prašine, mikroorganizama i drugih štetnih elemenata. Kod pušača su te dlačice većinom uništene i njihova pluća su izložena bilo kakvim štetnim elementima koji se mogu naći u zraku. Zbog toga pušači češće obolijevaju od bronhitisa i drugih plućnih bolesti. Ali to nije sve. Jeste li znali da je pušenje odgovorno za čak 87% slučajeva raka pluća?